U Republici Hrvatskoj evidentirano je ukupno 429.421 osoba s invaliditetom, odnosno 9,7 % ukupne populacije (4.437.460 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2001. godine)što je u suglasju sa svjetskim pokazateljima prema kojima 10% ukupne populacije ima neki od oblika invaliditeta/teškoća.
Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, od ukupno 187.695 srednjoškolaca, 2.766 čine učenici s teškoćama. Jedan od ciljeva Akcijskog plana Vijeća Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom je osigurati da osobe s invaliditetom pronađu svoje mjesto u obrazovanju poticanjem relevantnih tijela na razvoj obrazovnih resursa usmjerenih ka zadovoljavanju potreba osoba s invaliditetom. Edukacijska i opća uključenost učenika s teškoćama osigurava se, između ostalog, i podizanjem njihovih kompetencija, dakle poticanjem razvoja njihovih znanja, vještina i sposobnosti. Na žalost, unatoč intenzivnom radu na tom području, vrlo je malo situacija u kojima učenik s teškoćama ili osoba s invaliditetom može prikazati svoje kompetencije. To posebice vrijedi za kompetencije iz profesionalne sfere. Naime, iako se učenici s teškoćama školuju kako u redovnim tako i u specijaliziranim ustanovama i time stječu određena znanja, vještine razvijaju sposobnosti, oni i dalje spadaju u skupinu vrlo teško zapošljivih osoba. Jedan od razloga tome je slaba informiranost i predrasude koje postoje u javnosti o njihovim kompetencijama i radnim sposobnostima, no jednako tako i nedovoljna senzibiliziranost društva u cjelini za potrebe i prava osoba s invaliditetom. Osobe s invaliditetom su aktivni sudionici svakog civiliziranog društva i kao takve moraju imati mogućnost djelovanja i aktivnog participiranja u tom društvu.
Škola za odgoj i obrazovanje – Pula jedina je posebna odgojno – obrazovna ustanova u Istarskoj županiji koja svojim učenicima uz osnovnoškolsko pruža i srednjoškolsko obrazovanje. Tijekom više od 40 godina rada s populacijom srednjoškolaca s intelektualnim teškoćama koji se obrazuju za zanimanje uvidjeli smo da kako tijekom, tako i po završetku njihova obrazovanja, kompetencije tih učenika nisu prepoznate u široj javnosti. Jednaka je situacija i s učenicima s drugim vrstama i stupnjevima teškoća. Već prilikom uključivanja učenika s teškoćama na stručnu praksu tijekom školovanja vidljiv je otpor poslodavaca koji proizlazi iz slabe informiranosti i predrasuda o njihovim profesionalnim kompetencijama. Izvješće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o aktivnostima u području zapošljavanja osoba s invaliditetom u prvih 6 mjeseci ove godine, svakako govori u prilog ovoj našoj tezi. U tom je razdoblju zaposleno 28 od 139 osoba s invaliditetom evidentiranih na Zavodu, od čega čak 35% čine osobe s intelektualnim teškoćama, čime one predstavljaju najmarginaliziraniju skupinu osoba po pitanju zapošljivosti.
Temeljni problem, kako je ranije istaknuto, na koji osobe s invaliditetom nailaze prilikom traženja zaposlenja jest upravo nedovoljna informiranost kako poslodavaca tako i šire javnosti o tome koje su njihove profesionalne kompetencije, o samom sustavu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja učenika s teškoćama te o načinima na koji te osobe mogu doprinijeti kako privredi tako i društvu u cjelini. Stoga smatramo da je potrebno neprestano kreirati prigode koje će učenicima s teškoćama i osobama s invaliditetom omogućiti da pokažu društvenoj zajednici što znaju i mogu.
Vanja
12. smotra 